Kako se računa rata kredita? Anuitet, kamata i rok

Šta je anuitet i zašto je rata uvijek ista

rata = iznos × r ÷ (1 − (1 + r)⁻ⁿ), r = godišnja stopa ÷ 12 ÷ 100

Anuitet je fiksni mjesečni iznos koji pokriva i kamatu i dio glavnice. Formula je namještena tako da nakon posljednje rate dug bude tačno nula. Zato je rata predvidljiva — što je i glavni razlog da banke koriste baš ovaj model.

Unutar rate se omjer mijenja: na početku otplate kamata se računa na cijeli dug, pa čini veliki dio rate. Kako glavnica pada, kamata se smanjuje, a sve veći dio rate otplaćuje dug. Kod dugih kredita u prvim godinama otplatiš iznenađujuće malo glavnice.

Primjer: kredit od 50.000 KM

Uz nominalnu stopu od 6% godišnje i rok od 10 godina (120 rata): mjesečna stopa je 0,5%, rata ispada oko 555 KM. Ukupno vratiš oko 66.612 KM — dakle kamata te košta oko 16.612 KM.

Prva rata sadrži 250 KM kamate (0,5% od 50.000) i samo 305 KM glavnice. Posljednja rata je gotovo čista glavnica. Kompletan raspored po mjesecima daje amortizacijska tabela u kalkulatoru.

Kako rok mijenja ukupnu kamatu

Isti kredit na 7 godina umjesto 10: rata raste sa 555 na oko 730 KM, ali ukupna kamata pada sa 16.612 na oko 11.355 KM — ušteda od preko 5.000 KM. Duži rok kupuje nižu mjesečnu obavezu, ali po cijeni znatno skuplje ukupne otplate.

Praktično pravilo: uzmi najkraći rok čija rata staje u tvoj budžet bez naprezanja, a prijevremene otplate koristi kad možeš — one direktno režu glavnicu na koju se dalje računa kamata.

Zašto se stvarna rata razlikuje od izračuna

Kalkulatori računaju sa nominalnom kamatnom stopom (NKS). Banka u stvarnu cijenu kredita dodaje naknadu za obradu, osiguranje i druge troškove — sve to izražava efektivna kamatna stopa (EKS), koju je banka dužna iskazati. Kod poređenja ponuda uvijek gledaj EKS, a izračun rate koristi za planiranje budžeta.